Prijeđi na sadržaj

ADGB škola trgovačke unije

Koordinate: 52°42′0″N 13°32′0″E / 52.70000°N 13.53333°E / 52.70000; 13.53333
Izvor: Wikipedija
Bauhaus i pripadajuća mjesta u Weimaru, Dessau i Bernau
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1996. (20. zasjedanje) Prošireno 2017.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:729
Koordinate52°42′0″N 13°32′0″E / 52.70000°N 13.53333°E / 52.70000; 13.53333
ADGB škola na zemljovidu Njemačke
ADGB škola
ADGB škola
class=notpageimage|
Lokacija Bernau bei Berlina u Njemačkoj

ADGB škola trgovačke unije (njemački: Bundesschule des Allgemeinen Deutschen Gewerkschaftsbundes (ADGB)) je kompleks obrazovnih i upravnih zgrada izgrađenih za „Njemačko udruženje trgovačke unije” (Allgemeinen Deutschen Gewerkschaftsbundes); djelo arhitekata Hannesa Meyera i Hansa Wittwera,[1] izgrađen od 1928. do 1930. godine u Bernau bei Berlinu kao drugi po veličini projekt Bauhausa poslije škole u Dessau (Bauhaus Dessau).[2]

Meyer-Wittwer zgrada odmah po obnovi 2007. god.

Kompleks ADGB škole nalazi se na popisu UNESCO-ove svjetske baštine od 2017. godine kao jedno od mjesta Bauhausa. Naime, još od 1996. god., zgrade Bauhausa u Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Dessau (Bauhaus Dessau) su upisane na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi, što je prošireno 2017. godine tako da uključuje građevine kao što su zgrade s balkonskim prilazom u Dessau i ADGB školu u Bernau.[3]

Ulaz u kompleks

Odlike

[uredi | uredi kôd]
Stražnja strana auditorija
Studentske rezidencije u nizu na padini</center

Zgrade ADGB škole odražavaju ideologije Bauhausa i pragmatični je primjer funkcionalističke arhitekture.[4] Na školi nema nepotrebnih dekoracija, zgrade su odvojene, ali se skladno spajaju u obliku slova „Z” unutar okoliša s jezerom prema kojima su okrenute. Ulazna zgrada podsjeća na ulaz u tvornicu s tri dimnjaka. Odmah iza ulaza su javne zgrade u kvadratičnom planu s kockolikim auditorijem bez prozora. On je bio opremljen najnovijom predavačkom opremom poput prekidača za prigušivanje svjetla i pokretnim kartama i grafovima na sva tri prednja zida. Oko auditorija su bile upravne zgrade na zapadu, te kuhinjom, blagovaonicom, svjetlarnikom i rekreacijskom sobom na jugu i istoku; sve organizirane opuštajuće s olakšanim prilazom. Ostalim prostporijama se prilazilo kroz natrkiven stakleni koridor, naglašen crvenim čelikom. Pet rezidencijalnih krila su nanizana prema jugu s jasnim pogledom na sjever. Niz prati konfiguraciju tla koje pada oko 5 metara. Uvučene ruba stambenih krila tvore niše koje su mogle služiti kao lože i mjesta sastanka za kišnih dana. Svaka stambena jedinica je imala katove točno određenih boja crvenih tonova.[5]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Škola je otvorena 4. svibnja 1930. i primala je oko 120 učenika. No, 2. svibnja 1933. konfiscirali su je nacisti, te je do kraja Drugog svjetskog rata služila kao škola za oficire SS-a, SD-a i Gestapo-a. Poslije rata je služila kao privremena bolnica sovjetske Crvene armije, da bi 1946. god. bila vraćena novoosnovanoj „Slobodnom njemačkom udruženju trgovačke unije” (FDGB). Pred ujedinjenje Njemačke 1991. škola je ukinuta i privremeno je iznajmljivana raznim organizacijama, da bi ju 1996. godine preuzela država Njemačka.[6] Obnovljena je od 2003. do 2007. god. zahvaljujući Berlinskoj komori obrtnika (Handwerkskammer Berlin). Arhitekti tvrtke Brenne Gesellschaft von Architekten su 2008. godine dobili prvu nagradu “World Monuments Fund / Knoll Modernism prize” za obnovu ADGB škole.[7]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Significance. Bauhaus trade union school  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2016. (Wayback Machine) (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  2. ↑ Deutsche Stiftung Denkmal Schutz (njem.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  3. ↑ Bauhaus and its Sites in Weimar, Dessau and Bernau na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  4. ↑ Bauhaus 100. Trade Union School of ADGB, Bernau  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. siječnja 2018. (Wayback Machine) (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  5. ↑ David Sokol, An Architectural Gem in Germany is Reborn, Architectural Record, 13. kolovoza 2008. (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  6. ↑ History. Bauhaus trade union school  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. studenoga 2016. (Wayback Machine) (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  7. ↑ World Monuments Fund / Knoll Modernism Prize brochure (pdf) (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi ADGB Schule Bernau
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=ADGB_škola_trgovačke_unije&oldid=6871725"